Novosti

LJETO 2019. SPREMA SE VEĆ ZIMI

Ljeto 2018. ostaje Srednjoj Dalmaciji po krmi a zima koja dolazi čeka se za nove projekte po lukama i gradićima kako bi ljeto 2019. ponudilo nautičarskom svijetu i svim stanovnicima mora u sezoni – doslovno  novi i još bolji život, sigurniju plovidbu i oplemenjenu bogatu svakodnevicu u rasponu od pučine do osobitoga gušta kad se putnik iskrca na rivu.

OMIŠU POVIJESNI PORAT

 Valja se samo sjetiti što za Makarsku znači novi lukobran kao zaštita luke i kao dodatni „lungo mare“ za svaki brod, za svakog pomorca i nautičara ili turistu. Makarske prije toga gotovo da nije ni bilo na svjetskim nautičarskim kartama i katalozima takvih destinacija.

Povijesno je to bio događaj za Makarsku i podsjećamo na to kako bi se vjernije predočilo i zamislilo na primjer Omiš koji će iduće godine uploviti u novu eru jer će se i tamo početi s ostvarenjem projekta županijske Lučke uprave, dakle izgradnjom prve prave luke u povijesti Omiša. Sada se tamo vežu brodice na ušću rijeke Cetine a postoji i na istočnom izlazu iz grada nešto kao skromno pristanište, međutim izgradnjom luke Omiš ulazi u novu budućnost s velikim portom koji neće omogućiti samo prometne veze morem s na primjer otokom Bračom, nego i sasvim novi ritam života na omiškoj rivi i općenito izlazu grada na more.

KREĆE NOVI SUĆURAJ  

Na „meniju“ novosti za nautičare idućeg ljeta 2019. uočit će svaki gost i posjetitelj te putnik s mora – da će Srednja Dalmacija biti bogatija za nove rive i šetnice u Postirama, Pučišćima, krenut će se sa značajnim projektom proširenja i poboljšanja luke u Sućurju na jugoistočnoj punti otoka Hvara gdje se odvija intenzivan tranzit trajektom na relaciji Drvenik – Sućuraj.

Otvaranjem tunela kroz Biokovo od autoputa do mora kod Makarske ta relacija Drvenik – Sućuraj, kopno – Hvar, postala je žila kucavica za Srednju Dalmaciju jer se za čas iz Zagreba možete prebaciti na otok Hvar i kad se unaprijedi luka u Sućurju na Hvaru, tada će se stvoriti i uvjeti za promet većih trajekata te će se smanjiti veliki redovi za ukrcaj i dobit će se na vremenu za odmor umjesto za umor pri tranzitu.

Sigurno će i radovi u maloj Stomorskoj na otoku Šolti postat zanimljivi za nautičare jer i najmanje misto ima svoje draži i osobitosti u posjetu Srednjoj Dalmaciji koja privlači time što nautičaru nudi šetnju od luke do lučice...

PLANETARNI BOL

Najveći spektakl zapravo je pokretanje dugoočekivanog projekta izgradnje porta za Bol na južnoj obali otoka Brača. Bit će to također veliki povijesni događaj jer će Bol postati kao planetarno atraktivna destinacija ujedno spreman i za veće brodove na lukobranu koji će zaštiti dosad malu lučicu, zapravo tijesni mandrač od vremena kad je Bol bio malo misto samo za domaće stanovništvo a danas je na meti svakog svjetskog pomorca, nautičara, turiste i mnogih slavnih imena te uopće svjetskog biznisa.

KAŠTEL STARI I GOSPE OD RUŽARIJA  

I Kaštel Stari je jedno od starinskih malih mista Srednje Dalmacije smješten usred Kaštelanske rivijere koja Trogir spaja sa Splitom. Zadnjih godina je to sve veća turistička atrakcija jer na dvadesetak kilometara prekrasnih plaža rađa se tu kroz ljeto prava hrvatska „Azurna obala“. Izgradnjom novog porta u Kaštel Starom, a dosad ga zapravo nije ni bilo u pravom smislu te riječi, Kaštela će dobiti novu privlačnost i drugi sadržaj životne svakodnevice jer kao i u drugim gradićima Srednje Dalmacije neće se dobiti samo novu luku nego i sve što joj pripada od rive, šetnice do niza novih punktova.

Kaštel Stari buja životom ususret tom događaju 2019. i kao da se zagrijava za taj trenutak. Evo se prvog vikenda u listopadu slavi tradicionalno blagdan Gospe od Ružarija, a ribarsko društvo Srdela u Kaštel Starom za tu prigodu priređuje malomišćansku feštu lignjolova pozivom svojim članovima, brodarima i ribarima da sudjeluju u natjecanju u lovu na lignje.

Sezona je od takvih običaja što potvrđuje da Srednja Dalmacija živi cjelogodišnju sezonu i nikad ne spava, ljeti se sve vrvi od fešte, a zimi sve vrvi od radova i priprema po lukama, međutim, nikad ne fali povoda za veselje, blagdane i tradiciju njegovanja bogate povijesti, kulture i čuvanja dobrih navika iz svakodnevice.