Novosti

10 GODINA, 100 RIVA, 1000 KOLONI, MILIJUN ŽELJA!

Sretan i čestit Božić svakome na moru, a veliki welcome svakoj „provi“ kojoj triba vez, „muring“, lipa naša riva otvorena mediteranskog srca i – apetita s brojnim betulama, konobama, peškarijama, butigama svega i svačega i pozornicama dalmatinske pisme, teatra, komedije, sporta...

Nisu to baš tako mali motivi za svakodnevni život i za velike arhitektonske planove kao što su radovi, izgradnje i održavanja svakog metra pristaništa, fenomena luke koja jamči sigurnost plovidbe i uopće življenja na moru od pučine do vale.

ERUPCIJA DOGAĐANJA LUKE I MALOGA MISTA

Godinama se stanovništvo, ne samo Srednje Dalmacije, pogotovo po otocima, nego i duž obale cijelog hrvatskog Jadrana s malo sarkazma pozivalo na Franju Josipa veličajući ga jer da se poslije njega malo toga izgradilo. Ali evo ipak kroz sva ta desetljeća pomorci sa svih strana svijeta uočavaju našu obalu i sve više su zaljubljeni u nju. A baš posljednjih deset godina u Srednjoj Dalmaciji je došlo do prave erupcije kreativnih zahvata u svim, pa čak i u najmanjim mjestima, lukama, lučicama, valama, marinama, posvuda gdje je čovjeku s mora bio on turista il kapetan – nužno uploviti i sa sigurnošću, bez panike, uživajući okončati svoj izlet ili poslovnu pomorsku vezu.

Procvjetali su u zadnjih deset godina Vis, Hvar, Stari Grad, Rogač na Šolti, Supetar na Braču, Makarska, Trogir s pomoćnom oslobađajućom lukom za vezu s otocima Velim i Malim Drvenikom...

Golemi pothvati zaokružit će se s projektima nove luke za Bol na Braču, Omiš s prvom lukom u svojoj povijesti, Sućuraj na Hvaru i Drvenik preko puta na kopnu što je postalo kao most svih putnika i stranaca za brzi dolazak na otok Hvar, zahvaljujući i autoputu od Zagreba i tunelu kroz Biokovo.

A nema mjesta koje se nije na neki način našlo u tom unapređenju uvjeta življenja na moru i uz more, jer posvuda se nešto popravilo ili se popravlja, od Postira, Milne na Braču, naših malih mista po svim otocima, Komiži, Stomorskoj, Nečujmu, po Kaštelima...

SREDNJA DALMACIJA GLAVNI MANDRAČ HRVATSKE

I na Dalmatinsku zagoru utjecale su te prednosti luka koje sigurnije mogu primit brodova svake vrsti tako da se u sezoni svaki gost bezbrižno otisne i dalje u unutrašnjost, u krajeve osobitosti iza Biokova, Mosora, Kozjaka, Omiške Dinare, u Imotski do jezera Modrog i Crvenog, u Sinj, pa posvuda uz rijeke kao što je Cetina, a da se ne govori o mogućnosti jednostavnog i brzog izleta na Slapove Krke iil čak do Plitvica.

Hrvatska je s tako otvorenom lučkom Srednjom Dalmacijom postala zemlja sa svojom Rivom za svakoga, od Vukovara do Prevlake jer uplovom u Srednju Dalmaciju, čim se iskrcaš, već si za čas i u Dubrovniku.

Srednja Dalmacija je potpuno postala „mandrač“ cijele Hrvatske u dodiru s duhovito rečeno „ostatkom Europe“.