Dobro Jutro

DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!

DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!

Sveti Nikola nas svake godine u ova prosinačka doba podsjeti na Dan svih dobrih ljudi od mora, od pučine, broda i luke, a znači da je to dan najveće posvete svakog lučkog autoriteta, zaštitnika i patrona. Svetoga Nikolu naravno onda štuju i u lučkim upravama, i na njihovim internetskim stranicama, te u časopisima i brevijarima kakav je Lučki vjesnik/Port News Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije. I na Svetoga Nikolu mogu se zbrojiti svi dojmovi i rezultati ulaganja i brige Lučke uprave za njeno područje. A Srednja Dalmacija svakako prednjači svojom vizijom razvoja i unapređenja uvjeta pomorstva na području od pedesetak luka o kojima brine županijska Lučka uprava.

BOL I ZLATNI RAT U OKU SVIJETA

Čekajući u mjesecu darivanja iduću godinu 2018. nema sumnje da je projekt budućnosti vezan u Srednjoj Dalmaciji za Bol i za njegov turistički, globalno privlačni i afirmirani Zlatni rat. Kad krenu radovi na već utemeljenim i planiranim projektima novog porta, lukobrana i općenito nove ere Bola – bit će to otvaranje novih perspektiva ne samo pomorstva i turizma Srednje Dalmacije nego i Hrvatske uopće a naravno da je Bol neprekidno u oku cijeloga svijeta. Zato je dobro vidjeti ga opet na našim fotografijama u njegovom spektaklu svih boja od zadnjega ljeta.

KOMIŽA I TRADICIJE OKRENUTE BRODU

Posvuda se simbol te neraskidive veze pomorstva i turizma pod okriljem Svetoga Nikole obilježio, a udarno događanje svake godine bude na Visu u prekrasnoj Komiži gdje se njeguje tradicija posvećenja brodu sve do mjere paljenja broda, ajmo reći i nekakvog simboličnog prinošenja žrtve čovjekovoj sudbini ovisnoj i predanoj moru. Nema ni čovika ni mista di se uz more ne zapali sviću Svetome Niki, zaštitniku i čuvaru svakoga broda i pomorca. A i lučke uprave su stvarni, svakodnevni zaštitnici svakoga kamena na rivama za koje se na kraju i u cilju puta vežu putnici s mora.

KAŠTELA: PROMOCIJA KNJIGE ZA SVETOGA NIKOLU

Veliku tradiciju za Svetoga Nikolu čuva se i u Kaštelima, pa je u to ime neki dan upriličena i promocija knjige „Bratovština sv. Nikole, sveci i blagdani u Župi sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starom“. Zanimljivo je da je autor knjige Milan Hodžić, koji je svestranih opredijeljenja - pisac, meteorolog, štovatelj knjige, pisane riječi, kulture... Dr.sc. Milan Hodžić je obradio „simultano“ sve o svecima koji se slave u Župi Kaštel Stari, o Nikoli, Josipu, Juraju, Ivanu Krstitelju, Ivanu Biranju i Feliciju, zatim o Gospi od Sniga i o Gospi od Ružarija, te o blagdanima Uskrsu, Božiću i Novoj godini donoseći i sa svog stručnog „vidikovca“ prikaze vremenskih prilika u ta doba kroz nekoliko posljednjih desetljeća.

Dodatna vrijednost autorovog rada i djela jesu poglavlja o crkvama spomenutih svetaca. Nije slučajnost ta Hodžićeva temeljitost jer je autor u Biblioteci Trpimir Matice Hrvatske (ogranak Kaštela) već objavio nekoliko zbirki pjesama ali i knjigu o meteorologiji, vjetrovima i valovima na hrvatskom Jadranu.           

  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
  • DOBRO MORE, ČUVA VAS SVETI NIKOLA!
UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!

UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!

Sezona je tu, nove rive u pedesetak nezaboravnih malih mjesta Srednje Dalmacije raširile su ruke ljudima s mora, tako da se gost može sklonit od nevere, može se vezat kad god mu padne na pamet, može prenoćit, ili svratit u mjesto za razgledat ga i upoznat se s kulturom i tradicijom  ovoga kraja.

RAZMJENA GOŠĆENJA 

A tek običaji! Uz njih ide podsjećanje, neka vrst očuvanja tradicije, kulture i baštine, međutim, sve su to navike jednog vremena koje nas napušta. A dolazi doba isključivo turizma u kojemu razmjenom dobara, gotovo kao u eri robne razmjene, jedni idu u posjet drugima, a svi, i jedni drugi kad-tad se u toj «proceduri» nađu u poziciji domaćina pa im je posao da ugošćuju onako kako je netko ugostio njih na sasvim drugom kraju svijeta.

Priča nije baš smišljeno nastala, gotovo da je rođena prirodnim putem u transformaciji nekadašnjih seoba naroda iz te prošlosti u suvremeni trend znatiželje i istraživanja na svim podrčjima, amaterski, profesionalno, svakako. Nije bitno, najvažnije da od toga žive i jedni i drugi, dakle radi se o grani gospodarstva koja jednostavno ne može izdahnuti.

Nema bankrota, stečaja, prinudne uprave, ovrhe… Ako se takvo što dogodi, onda je sigurno izmišljeno iz tko zna kojih interesa. Jer kako bi propao taj sustav općeljudskog prijateljstva u kojemu vulgarno rečeno vlasnik apartmana ili lučice, restorana ili veza na rivi, u jednom trenutku postane putnik koji na drugom kraju planete prerasta iz vlasnika u gosta. Reciprocitet je ostvaren.

BITKA ZA MRDUJU 

Treba samo smišljati dobre ugođaje i događaje. Srednja Dalmacija je kao izmišljena za to. Evo uzmite samo nekoliko primjera, Hvar, Bol, Makarska, Trogir, Split, Vis, Komiža… Posvuda se nešto događa, a ljudi toga podneblja su i bez profesionalne deformacije skloni maštanju, vrckavosti… Zamislite samo tu ideju da se okupe stari tradicijski brodovi na velikoj fešti slaveći kulturu brodograditeljstva i tradiciju plovidbe pa se otisnu do 40 milja udaljene Palagruže kamo su nekad ribari odlazili na vesla, eventualno na jedra.

Ili se sjetite takve ideje da se svađaju dva otoka Brač i Šolta koja zatvaraju kanal pred Splitom i sastaju se u Splitskim vratima, fenomenalnom tjesnacu kroz koji prolaze svi brodovi, trajekti, katamarani i gliseri -  a zašto se svađaju, čija je Mrduja. Otočić usred Splitskih vrata. I svake godine oni isplove sa flotama domaćih kaića, čamaca, barki pa razapnu konop i vežu ga za otočić. Dvije flote potežu konop i privlače otočić Mrduju k sebi, jer ni danas nije utvrđeno do kraja čija je Mrduja, je li ona vlasništvo otoka Brača ili otoka Šolte.

Po Srednjoj Dalmaciji doživjet ćete svašta, imate špilje, biciklističke staze, pustinju usred otoka Brača i iznad nje planinu Vidovu goru s koje se vidi cijeli Jadran. Imate plažu na Zlatnom ratu kod Bola na južnoj obali otoka Brača. Pa špilju Biševo ispred Komiže, udaljene otoke Jabuku, Svetac, Palagružu i Sušac gdje nema stanovnika ali žive ili svjetioničari ili osobenjaci, a na Jabuci nema baš nikoga.

SVECI I LJETA

Zato je zanimljivo kad tu ima i koncertnih događanja, u svakom malom mjestu priređuje se kulturno ljeto s umjetničkim priredbama, nekidan je na primjer slavljen Sveti Petar, jer je svaki svetac zaštitnik nekog gradića, a uz svakoga Sveca idu neke pučke svečanosti i blagodati, rituali, slavlja. Poznato je na primjer da su najbolje smokve petrovače, baš to bude o Svetome Petru. 

A Sveti Petar je u biti ime mjesta Supetar. Radi se o gradiću preko puta Splita koji je tranzicijska luka za prekrasne destinacije na otoku Braču ali i dalje, prema drugim otocima. Zajamčen vam je provod i na Svetoga Ivana u mjestu Sutivan, ili na Svetoga Martina u mjestu Sumartin. I tako redom, ljetu nema kraja.  
  • UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!
  • UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!
  • UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!
  • UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!
  • UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!
  • UPAMTITE RIVE SREDNJE DALMACIJE!
AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE

AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE

Evo krenulo ljeto 2017., iako još nije službeno, ono kalendarsko. Ali svejedno spektakularno starta sezona sa svim klimatskim prednostima Srednje Dalmacije i njenog dijela Jadrana. Na primjer na otoku Braču u Bolu i u njegovom Zlatnom ratu koji je sinonim za turizam uopće, a ne samo naš izlog privlačnog i originalnog turističkog kraja i raja – otvara se ljeto sa samog vrha Hrvatske.... Na Braču predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Tako suncem i morem ljeta 2017. blistaju otoci Vis, Hvar, Šolta, Veli i Mali Drvenik, niz prekrasnih gradića na obali Srednje Dalmacije od Trogira preko dalmatinske metropole Splita do Omiša i Makarske dalje prema jugu.

Najednom ode zima, pucaju vijesti i pogledi na nove događaje, a najlakše je to uočiti i po tome što je sezonu na neki način otvorila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koja je svojom nazočnošću dala važnosti skupu turizma i ekonomije u Zlatnome ratu. Bol je desetljećima poznat po mnogim događanjima a u takve spadaju i teniske tradicije, okupljanja velikih imena ženskog tenisa, pa kulturna događanja vezana za umjetnički šarm Bola i njegove galerije Dešković, zatim niz drugih manifestacija mladosti i moderne umjetnosti poput festivala grafitera iz cijelog svijeta praćenog glazbenim točkama.

Srednja je Dalmacija planula najavom bogate 2017. Pa se nižu fešte na svim otocima, čak i one pučke ili sasvim otkačene poput Svjetskog prvenstva u berbi maslina koje se planira održati u Postirama na otoku Braču u ranoj jeseni, za jematve, kad se masline i beru. To je svakako izuzetno poseban događaj, nigdje još viđen.

Višani su također poznati po originalnosti pa se bave i kriketom ugošćavajući već tradicionalno engleske klubove kao domaćini na osnovu činjenice da i Vis ima svoj klub te vrsti. Ono što je najveća moda zadnjih ljeta jesu biciklisti, za njih se priređuju natjecanja, postoje specijalne biciklističke staze a čak i zemljopisne karte s ucrtanim stazama tako da se ta pojava nudi kao šansa za zimski turizam.

I Šolta je jedan od takvih otkačenih otoka koji se turistima može pohvaliti i s nojevima, ali i s marinom u Maslinici za rasne nautičare i jedriličare, u mjestu na zapadu otoka Šolte s arhipelagom malih otočića i hridi pogodnih za posebno ribarenje tipa Hemingway na panulu i na krupnije primjerke ribe. Odmah se tu svatko sjeti Big Game Fishinga, specijaliteta Komiže na Visu. A tada se povežete i na svjetski razvikanu našu hrvatsku i komišku falkušu, gajetu koja vam otkriva pučinske destinacije klase Palagruža kamo su se na višednevna ribarenja znali otisnuti povijesni viški ribari. Još starija i „do daske“ izvorna priča naslanja se na tu ribarsku tradiciju ona iskonska brodogradnja koja se kao posebna hrvatska kulturna baština prepoznaje u falkuši.  

Budućnost hrvatskog turizma i kulture uopće još je veći izazov svijetu i vremenu. Najnoviji hitovi srednjedalmatinskog turizma svakako su i gradovi na obali poput UNESCO-vog Trogira, pa Dioklecijanovog Splita, prastare Salone, te ostalih kulturnih središta Dalmacije. Kaštela su uz Makarsku rivijeru još jedno otkriće modernog turizma jer od Trogira do Splita, na relaciji od 30 km, niže se sedam malih mjesta niklih oko plemićkih starih ljetnikovaca. Od Kaštel Štafilića, preko Novog i Starog, zatim Lukšića, Kambelovca, Gomilice, do Sućurca... protežu se plaže žala i uz njih osobitih konoba i restorana tako da svaki putnik tu zastaje, ostaje ili se vraća, a sve više ih je koji se odlučuju i na život u Kaštelima, potpuno preseljenje iz inozemstva ili iz raznih susjedstava...

Zapamtite, Srednja Dalmacija nije samo avantura 2017. nego vas provocira vraćanje i ponovno istraživanje doživljaja koji vas osvaja zauvijek. Zato je osmišljen posao Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije koja nastavlja graditi luke i sveopće uvjete što veće sigurnosti plovidbe, pomorstva i kulture uživanja u moru onako kako povijest i tradicija ovoga podneblja nalažu u običajima srednjodalmatinske svakodnevice. 

  • AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE
  • AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE
  • AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE
  • AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE
  • AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE
  • AVANTURA KOJA NIKAD NE PRESTAJE
OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI

OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI

 

 

Svi misle da Lučka uprava gradi isključivo goleme porte za jahtaše u razvikanim mjestima Srednje Dalmacije a zamislite, gradit će se i mala luka u jednom od sedam Kaštela, u Kaštel Starome. Zapravo će to na kraju ispast lipi porat sa stotinjak brodi ali sada Kaštel Stari nema baš ništa, niti mandrač. Znači, nije to neko atraktivno turističko mjesto s razvijenim nautičarstvom pa da se gradi golema marina.


Nego je u pitanju logična odluka da među sedam Kaštela i Kaštel Stari, po tradiciji zvan Selo i smatran glavnim središtem Kaštela gdje se održavaju ljeti i zimi za Božić i Novu godinu kulturna i zabavna događanja – dobije svoj porat a ne kao sad da se svaki brod može vezat jedino privremeno, pogotovo ako je malo veći kao npr. ribarska plivarica ili koćarica.

 

PORTI KAŠTELA


Poznati su Kaštel Sućurac i Gomilica sa svojim marinama, Kambelovac je povijesna ribarska golema luka a ima i veliki mul iz vremena kad su odatle brodi išli za Split na Brodaricu. Onda i Kaštel Lukšić ima predivan porat s puno brodica za mještane, a onda dođe Stari di dobiješ morsku bolest gledat barke kako skaču na malo juga ili lebićade.


Osim prastarog golemog mula koji ne štiti nego samo strši isprid rive usred mista, tamo di je dugačka zgrada Dalmacijavina i di se uz rivu vežu brodi, gotovo kao na otvorenom, Kaštel Stari nema ništa. Pruža se pogled prema spomeniku duž prostrane vale i šetnice do Kaštel Novog a onda iza punte još jedan lipi veliki porat za brodice. Znači i Kaštel Novi ima svoje misto za vezat brod. I eto smo stigli do Kaštel Štafilića i smišnog mandrača kod kule Nehaja. Lučka uprava vodi računa o Kaštelima i osim novog porta u Kaštel Starom popravit će se po kaštelanskim rivama i lučicama gdje god je potrebno.


MOSTIĆ PA LUKOBRAN


Porat Kaštel Starog zamislio je arhitekta Edo Šegvić na maštovit način kako samo on to zna. Kad se prošetate na vrh postojećeg mula, dakle do zelenoga lučkog svjetla, prije nego padnete u more promislite da će tu možda već i dogodine počet novi lukobran. A novi lukobran će bit zapravo otok. Mostićem će se priskočit na početak novog lukobrana koji će se tako nastavit na postojeći produžen prema jugozapadu i zapadu i na kraju zakrivljen prema rivi pa će porat potpuno zaštititi i od jačeg maeštrala.


U luci će se osigurati potrebni prostori za operativni dio luke, te za potrebne nautičke i komunalne vezove, za ukupno 164 veza ali još se radi o prijedlogu jer krajnji izgled porta uvjetovat će i postavljanje pontona unutar luke za koje će se sigurno moći vezat brodovi raznih kategorija. Lukobran je dug oko 60 m sa skalinama i uvjetima za šetat pa se i odmorit s pogledom prema Čiovo jednako kao i prema obali Kaštel Starog.

 

SRDELI 15 GODINA


Uredit će se i riva, proširiti za šest-sedam metara s pločnikom i još 4 m prostora za štekate, te pojas zelenila, pa rasvjeta, šentade i slično, Kaštel Stari stvarno mora zablistati. Kaštelani će znati to i proslavit, spremaju se za dogodine kad je i klubu porta i brodara Srdela petnaesti rođendan, kaže sadašnji predsjednik Mate Vrtlar (a izabran je i najnoviji predsjednik Jakov Sirovica), ističući da je glavni kreator svih inicijativa oko toga u zadnjem desetljeću popularni Dodo, Doris Čiček s nekadašnjom logistikom Nebojše Polića, prvog predsjednika Srdele, a pomogla su im i oba Udovičića, dva Ivana, rođaci, jedan gradonačelnik svih Kaštela, a drugi poteštat Kaštel Staroga.


Na fotografijama vidi se zeleno lučko svjetlo na vrhu mula odakle počinje mostić do novog lukobrana, vidi se i spomenik prema Kaštel Novom s nezaštićenom rivom s mora, pa pogled iz Novog prema Starom, te golemo staro zarđalo sidro poput simbola zaborava u Kaštel Starom.

  

  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
  • OTOK ĆE ŠTITITI KAŠTEL STARI
RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN

RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN


Pučišća i autori živog kamena

 


 

Za Pučišća na otoku Braču zna cijeli svijet jer se bijeli brački kamen proslavio već odavno kao izuzetan dar prirode, a tu jedinstvenost dugo već prati i bračka klesarska i kiparska tradicija, svjetski poznata klesarska škola malog mista Pučišća na sjevernoj obali otoka, kad se iz Supetra krene prema mjestu Postira, pa onda još dalje do Pučišća, Povlja i Sumartina na krajnjem jugoistoku Brača. Taj kameni pečat i višestoljetni renome osjeti se odmah, na prvom koraku, na ulasku u taj mali gradić koji se u predivnoj uvali bijeli prepoznatljivošću bračkog kamena.

 

MINIJATURE ZVONIKA I LANTERNI

 

Godinama Pučišća iznenađuju na klesarskoj sceni, vječno su «eksploatirana», evo i kad se gradio novi dio supetarske rive, a ljudi Pučišća ne zaostaju za svojim kamenom nego radom u kamenu te kreativnošću i vještinom svako malo zaustave dah mnogima iz raznih krajeva svijeta zainteresiranog za umjetnost u kamenu.

Poznata su imena poput Pere Jakšića koji je sinonim i udarni brend za autohtonu priču bračkoga kamena, a niz je kreativaca, kipara, klesara, npr. poput Daslava Petrovića i mnogih drugih. Ne biste vjerovali kako se iz ljeta u ljeto za turističkih pohoda mnogi raspituju i zanimaju – ima li što nova na temu pjesnika u kamenu iz Pučišća.

Josip Radić (49) ime je koje je već poznato po zvonicima i kulama lanterni izrađenih u kamenu pa je ujedno i autor vječne izložbe u Pučišćima, u crkvici Blažene Djevice Marije, koju posjećuju turisti svake sezone. Zanimljivo je da Radić trenutno radi na bazilici sv. Petra u Rimu. Dakle, glasovita bazilika, duga 180 metara, u djelu Josipa Radića bit će 200 puta umanjena, dužina njegove bazilike u kamenu svedena je na 90 cm, na tako uski prostor u kojem će se autor izraziti istančanom kreativnošću u kamenu. Za jednostavnu usporedbu – kamen nije kao drugi materijali i nije lako «filigranski» stvarati jer kamen lako puca, grijanjem ili drukčije. Međutim, Radić je strpljivi umjetnik, na tom djelu zaposlen je već tri godine a trebat će mu sigurno još možda toliko.

 

NAJMLAĐI ZAPOVJEDNIK HRM-a

 

Već 20 godina Radić se bavi svojim hobijem, otkako se razbolio i morao u mirovinu kao časnik HV-a. Bio je 1992. najmlađi zapovjednik ratnog broda u Hrvatskoj mornarici. U svom hobiju nanizao je 21 samostalnu izložbu minijatura zvonika u kamenu, pa i svjetionika poput Blitvenice, Stončice, naravno i Sv.Nikole, lanterne na ulazu u Pučišća s mora.

- Baziliku sv. Petra na kojoj sad radim darovat ću vatikanskom muzeju, što je dogovoreno s nadbiskupom Nikolom Eterovićem, vatikanskim nuncijem u Berlinu. Nadbiskup Eterović je i najzaslužniji za realizaciju te moje ideje.

Josip Radić je sasvim predan svome opusu izraslom iz hobija, ali tko zna bi li toliko izlagao da nije bilo supruge Marije i velikog broja onih koji su ga poduprli prepoznavši u njegovu radu znatno više od hobija. I poslije tolikih godina, danas se može tvrditi da u Pučišća, ploveći sjevernom obalom otoka Brača, skrene uploviti mnogi nautičar ili turistički jedrenjak motiviran činjenicom da svakoga mora zanimati jedinstveni umjetnički prizor i stvaralaštvo čovjeka i kamena iz Pučišća.

 

NOVI DIO PUČIŠKE LUKE

Pučišća postaju pravi hit, zahvaljujući načelniku Marinu Kaštelanu, gradić velike povijesne kulture napredovao je zadnjih godina ponuđenim izgledom i sadržajem te pokretanjem projekata koji doprinose razvoju i privlačnosti malog mista koje ostavlja dojam velikog raskošnog grada već na prvom ulasku i dodiru, bilo s kopna ili s mora, pa se i na tom planu gradi novi dio pučiške luke. Riječ je o projektu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije u iznosu od 13 milijuna kuna. Tako će Pučišće biti spremno za sve veći interes nautičara i malih turističkih kruzera onih turista koje između dva kupanja privlači i činjenica da su Pučišća svjetski poznat gradić po tradiciji kamena, kipara i škole klesara.

  • RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN
  • RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN
  • RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN
  • RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN
  • RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN
  • RADIĆEVA BAZILIKA ZA VATIKAN
HRVATSKI BREND, BURA I LED!

HRVATSKI BREND, BURA I LED!

Srednja Dalmacija kao kocka leda u čaši viskija! Ima li boljeg hrvatskog turističkog brenda?! A Srednja Dalmacija nije u tome jedina, međutim jedinstvena je po tome što je inače poznata po klimi koja pojma nema šta je to led, snijeg, zima, nepogoda…

Zato je led Srednje Dalmacije veća turistička atrakcija nego led sa Grenlanda, haha. I eto koliko je ta Srednja Dalmacija izuzetna da joj i elementarne nepogode dobro pristoje, ka prava zgodna ženska Srednja je Dalmacija lipa i kad se smije i kad se ljuti, kad se pokazuje u svoj svojoj ljepoti u bikiniju na ljetnom suncu, ali i kad se trese od zime, bure i leda.


KOSTELIĆI SREDNJE DALMACIJE


Ima već nekoliko godina da je sa stranica Lučkog vjesnika/Port Newsa lansiran originalan slogan u prilog turističkim prednostima Hrvatske: I BURA JE HRVATSKI TURISTIČKI BREND! Bilo je to prigodom ljeta s nezapamćenom burom i prizorima kako turisti postrojeni uz naše obale Jadrana naoružani do zuba fotoopremom bilježe atraktivne fotografije uspjenjenog mora divljih valova od olujne pa i orkanske bure.

Bure ima i pod Velebitom na našem sjevernom Jadranu, pa duž Makarske rivijere podno Biokova, te na krajnjem dubrovačkom jugu. Onako kako hrvatskim turističkim brendom može biti sve što se odvija pojavom svjetski poznatih i cijenjenih Kostelića a nije slučajno njihovo dalmatinsko podrijetlo – tako se Bijeli brend hrvatskog turizma može pronaći i artikulirati evo i u Srednjoj Dalmaciji.

Da se odmah konkretno uvidi takva mogućnost dovoljno je pogledati fotomaterijal s otoka Visa gdje su ovu recentnu buru viški momci od sporta, turizma i avanturizma brzo upregli u jedro čak i one najmanje klase koje prepoznajemo po imenima optimista, kadeta i lasera. U laseru su Pave Vojković i njegov kompanjon zajašili buru u Jurjevoj luci, najprostranijoj vali na Jadranu.


VIŠKO JEDRO ZA EUROPU


I onda vam zahvaljujući toj spontanoj inicijativi mladih mora sinuti ideja: A zašto se ne bi organiziralo jednu pravu zimsku regatu po načelu ekstremnih sportova što bi se moglo pretvoriti i u užitak u tako dobro zaštićenoj velikoj uvali pa bi se time ostvarili i svi uvjeti za turistički brend, zapravo proizvod kakav po Europama sigurno znaju dobro iskoristiti.

Pave Vojković Cepo inače ljeti u velikoj viškoj luci pomaže prihvaćat goste nautičare, radi s ostalim momcima u sezoni i za županijsku Lučku upravu jer vezova je sad u toj golemoj uvali na sve strane otkako je uređena i za nautičare vrhunski opremljena i riva u Kutu. Jedrenje usred zime i po najjačoj buri i to u malim jedrilicama klase laser održava  mladiće od mora kakav je Pave i u razdoblju bez turista, van sezone.

Link na video

- Sve činimo da oživimo aktivnost viškog jedriličarskog kluba Vis ali uzalud se trudimo i pokušavamo ovako i po najgorem vrimenu dokazat da smo živi, uzalud je sve to dok nemamo barem neku prostoriju kao svlačionicu. Jedriličaru ne treba cijeli stadion kao nogometašima, dovoljno mu je prostor gdje se može presvući i ugrijat nakon teških uvjeta u regatavanju i jedrenju po grubom moru i vitru. Nastavit ćemo upirat pa ćemo tamo di smo u Češkoj vili valjda nešto na kraju i dobit. Sad radimo na tome da pokrenemo i školu jedrenja tako da se sva mladost, dica Visa imaju gdje okupit i zdravo jedrit. Hrvatska se i na olimpijadi pokazala kao jaka jedriličarska sila, a Vis sigurno ima masu neotkrivenih talenata koji bi rado slijedili splitske uzore. Mogu se pohvalit da mi je ovo jedro za ovu buru poklonio vrhunski jedriličar Tonči Stipanović. U prilog nam ide i vijest da se Krešimir Đakulović doselio na Vis s obitelji. Vis je prepoznat, ne ćemo odustat, nama je i bura velika prednost i izazov  za učinit korak naprid! Ko zna koliko bi stranaca došlo ovdje na Vis obavit svoje zimske pripreme, zamislite samo da je to ostvarit!

Eto kako se bez velike priče ali s puno volje za izać' na more lako može odškrinuti vrata prastarim inicijativama za pokretanje zimskog turizma u Srednjoj Dalmaciji i u Hrvatskoj uopće. 
  • HRVATSKI BREND, BURA I LED!
  • HRVATSKI BREND, BURA I LED!
  • HRVATSKI BREND, BURA I LED!
  • HRVATSKI BREND, BURA I LED!
  • HRVATSKI BREND, BURA I LED!
  • HRVATSKI BREND, BURA I LED!
FEŠTA ZA SVETOGA NIKOLU U KOMIŽI

FEŠTA ZA SVETOGA NIKOLU U KOMIŽI

KOMIŽA-Brojni gosti i sudionici niza manifestacija u sklopu obilježavanja Dana grada Komiže i blagdana sv. Nikole, zaštitnika ribara, pomoraca i putnika zajedno s mještanima najribarskijeg mjesta na hrvatskom Jadranu, Višanima i pojorima,  okupili su se na brežuljku ispred župne crkve Sv. Nikole kako bi u kršćanskom ozračju iskazali tradicionalno štovanje svom nebeskom zaštitniku. Prema višestoljetnom običaju za spas svih brodova i mornara svijeta u žrtvenom su ognju, izgorjele dvije stare, drvene barke, guc i sandula, darovi Plovput-a i komiškog ribara Zdravka Demarie. Čast da upale oganj pripala je Niki Martinisu i Nikoli Božaniću.


Procesiju i koncelebriranu svetu misu predvodio je don Tomislav Čubelić, katedralni župnik u Splitu..

U galeriji "Boris Mardešić" prije misnog slavlja održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su,uz gradske vijećnike i građane, među  uzvanicima bili nazočni Ivo Radica, u svojstvu izaslanika Župana  Zlatka Ževrnje i gradonačelnika grada Visa, Catherine Guinemet, gradonačelnica francuskog grada Rochefort sur Loire, Davor Tomšić iz DHMZ-a,  kapetan fregate Zoran Medvidović, zapovjednik 1.divizijuna  Obalne straže RH, natporučnik Frane Franić, iz eskadrile transportnih helikoptera 93.zrakoplovne baze
HRZ i PZO,  te komiški župnik don Ivica Huljev.

Tom su prigodom Edo Bogdanović, predsjednik Vijeća i Tonka Ivčević, gradonačelnica grada Komiže, uručili Povelju  grada Komiže za pojedinačne uspjehe i zasluge profesoru Vladi Valentiću iz OŠ Komiža.

Nakon što je Ivo Radica u ime Župana i u ime grada Visa čestitao Dan grada Komiže i istaknuo dobru suradnju Visa i Komiže, komiška gradonačelnica Tonka Ivčević govorila je o projektima koje grad Komiža provodi unatoč izostanku pomoći od strane Županije i  države.

Osim Povelje grada, Ivčević je dodijelila niz zahvalnica zaslužnim pojedincima koji su svojim radom pripomogli u realizaciji projekata od značaja za Komižu, kao i članovima BK Komiža, osvajačima medalja na državnim natjecanjima u boćanju.

Jučerašnje komiško poslijepodne bilo je  u znaku obilježavanja 130 godina od početka meteoroloških motrenja u Komiži, 60 godina od početka rada obične meteorološke postaje i 30 godina rada glavne meteorološke postaje u Komiži koje je održano uz izaslanstvo DHMZ-a na čelu s klimatologom  Davorom Tošićem  u KC Ivan Vitić.  A  u organizaciji udruge Palagruza, koja je ovih dana organizirala niz radionica za mlade, i grada Komiže, sinoć je organizirana  večera za sve goste i građane na komiškoj rivi.

ZAVIČAJ DJECI

Osnovna škola Komiža jedna je od rijetkih škola u kojoj se, zahvaljujući entuzijazmu učitelja Valentića, u aktivnostima Učeničke zadruge Komiža,kontinuirano provodi zavičajna edukaciju u okviru povijesti i geografije, i upravo zbog zavičajne edukacije Valentić je i predložen za nagradu grada Komiže.

REGATA I BALOTE

Pobjednici 15.regate sv. Nikola za samce i dvojce nakon 160 NM neprekidnog jedrenja bili su, u grupi samci jedrilica Ultra Figaro (Emil Tomašević, JK Labud Split), ujedno i ukupni pobjednik ovogodišnje regate, a u grupi   dvojci jedrilica OLA (Toni Bulaja i Krešimir Đakulović, JK "Marina Kaštela"), inače  najbrži brod u realnom vremenu. Na dvodnevnom turniru u boćanju u konkurenciji četiri kluba slavili su boćari BK "Ante Starčević" iz Zagreba, pod vodstvom Komižanina Lea Zankija.             

 

                             Napisao i snimio:Bogoljub Mitraković

 

  • FEŠTA ZA SVETOGA NIKOLU U KOMIŽI
  • FEŠTA ZA SVETOGA NIKOLU U KOMIŽI
  • FEŠTA ZA SVETOGA NIKOLU U KOMIŽI
JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE

JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE

          Jumbo luka usred Jadranskoga mora o kojoj brine Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije zapravo je vizija za daleku budućnost u kojoj će sadašnjih pedesetak luka i gradića te Srednje Dalmacije postati i djelovati kao jedan divovski porat za prihvat na tisuće nautičara, turista, putnika, brodova i pomoraca svake vrsti, otprilike kako se zove i Lučki vjesnik/Port News kao brevijar za svakoga na moru.

VIZIJA NOVOG ŽIVOTA

         Sadašnje viđenje tako daleke budućnosti i jedne nove epohe čiju se svakodnevicu ne može predvidjeti kao što je nepredvidivo ni što će se tada jesti, piti ni kako će se taj svijet zabavljati, kako će ploviti – dakle sadašnji projekt te goleme pomorske progresije zaustavlja dah jer se u svih pedesetak luka i gradića Srednje Dalmacije, to jest posvuda na području Splitsko-dalmatinske županije, već sada opipljivo uočava najkraće i najkonkretnije rečeno Novi Život.

         Taj lukom predodređeni Novi Život kao civilizacijski projekt usmjerava plemenito i razvoj Srednje Dalmacije a naravno prije svega čovjeka, stanovnika tog područja i kulturu regije u srcu Jadrana što je prirodan nastavak nepregledne povijesti, tradicije i baštine tragom svih „zaštićenih spomenika čovjekova stvaralaštva“ i naviganja počevši od 24 stoljeća starog rođenja najstarijega hrvatskog gradića Staroga Grada na Hvaru.

         Pa najstarijeg gradića Isse na otoku Visu. Pa prastarog Trogira, Splita, sve do Salone. Vizija golemog porta Srednje Dalmacije može se prema budućnosti zamisliti kao mjesto gdje se uplovljava tražeći vez od Makarske preko Hvara i Visa pa natrag do Omiša i Splita i onda opet na more do otoka Brača, Šolte, Velog i Malog Drvenika i na kraju do Trogira. Vidite li da je to za pojmove čovjeka u budućnosti udaljenoj 2400 godina gotovo kao jedan golemi zaljev, kao onaj mali a tako veliki zaljev Staroga Grada u koji su prije 2400 godina uplovili pomorci iz Pharosa.

JADRO NA DNU PORTA

        Sad otplovite dalje u budućnost, ili u prošlost pa zamislite doba i prije Dioklecijana. Trebalo je s guštom uploviti u Salonu, u potpunu zavjetrinu golemog zaljeva iza punte splitskog Marjana, u utihinu, utihu ili bonacu beskonačne zavjetrine i sigurnosti od Kaštelanskog do Trogirskog zaljeva pa tamo sve do hridi Ćelice na izlazu za pučinu prema kraju akvatorija Splitsko-dalmatinske županije gdje se očekuju Vinišće, Veli i Mali Drvenik.

         Jadro je rijeka ali je stara Salona smještena na delti Jadra, rijeke koja izvire blizu mora podno Mosora a hrani se vodama ispod zemlje i s istog izvora kao i Cetina, kao i Žrnovnica. Jadro je rijeka bez koje bi Split presahnuo od žeđi, a Jadro je i preduvjet s kaštelanskim potocima za život sve do Trogira. Salona danas ima jedan mali mandrač tamo gdje se dobro love u „boćatoj vodi“ cipli, lubini i jegulje (anguje) već stoljećima, a i tu se nekako vidi jedna luka, bez obzira osvrnete li se u prošlost ili budućnost, jer su Salona, Solin i Jadro jedna vrst samog dna toga golemoga porta Srednje Dalmacije.

KAŠTELANSKA AZURNA OBALA

          Možda su već u doba Salone zamišljali tu veliku luku a možda joj je i suđeno da se napokon dogodi sada nakon što je valjda definitivno deložiran taj neprirodni stanovnik, uljez od industrije. Prvi dah Novog Života na tom području svakako je još jedna plemenita vizija onih koji brinu o lukama poput županijske Lučke uprave. A to je nešto što se već nazire imenom Kaštelanska rivijera, altroke Azurna obala. Koliko bi bilo najpoštenije slušati prirodu vidi se i iz primjera 1500 godina stare kaštelanske masline koja i danas rodi dobrim plodom zahvaljujući i onima iz njenog najbližeg susjedstva koji brinu o tome.

         Zato na epohalnom razmeđu 2400 godina prije i poslije treba podupirati izgradnju svake nove luke, odnosno svakog Novog Života ljudi koji su se u tom portu, mandraču ili zaljevu odgojili s koljena na koljeno. Zimski turizam u jednoj viziji evo već kreće jer ga koristi županijska lučka uprava za izgradnju i uređenje svih pomorskih i  čovjekovih utočišta sigurnosti kao što su luke, rive di se mo'š i uhvatit a ne samo odrišit o' kraja. Pa sad se gradi i radi, dovršava, licka i stavlja u funkciju posvuda, u Makarskoj na novom lukobranu, u Pučišćima i Supetru na Braču, u Trogiru s lukom za Drvenike, na Visu, u Jelsi, Starome Gradu... Da se sigurno uplovi i u sezonu 2017. 

  • JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE
  • JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE
  • JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE
  • JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE
  • JUMBO LUKA SREDNJE DALMACIJE
NEW PATHS

NEW PATHS

     From Central Dalmatia, getting to Brač Island can be achieved in several ways, going from Split to Supetar. You can take the ferry from Split to Supetar, but you can also take the highway from Zagreb, go all the way up to Zagvozd, take the tunnel to Makarska and from there you an take the ferry to Sumartin, another Brač village. If you pass Makarska and head down to Drvenik, you can take the ferry to Sućurje on Hvar Island. Stari Grad and Hvar Town both have reconstructed their ports and they're ideal for sailing enthusiasts. There's also Vis Island. Šolta is an island that keeps getting more modern, and features outstanding nautical destinations such as Maslinica, Rogač and Nečujam. The City of Trogir is currently building a new port that will connect it to the islands of Mali and Veli Drvenik. Yes, Central Dalmatia is becoming more and more accessible to travelers with each passing year.

  • NEW PATHS
  • NEW PATHS
  • NEW PATHS
  • NEW PATHS
  • NEW PATHS
SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU

SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU

    Dva najstarija hrvatska gradića, dva Stara Mista Lijepe Naše, Vis i Stari Grad, Issa i Faros, stara još od antičkog doba, obilježavanjem svoje povijesti, kulture i tradicije, postaju udarni osvajači svjetske scene gdje se cijeni nacionalna maritimna kulturna baština, pa Hrvatsku zovu i u Brest, i u Morbihan. Ali srce Jadrana, Srednju Dalmaciju, dakle, prepoznaju po svim njenim ljepotama i prednostima, između ostaloga zahvaljujući i projektima Lučke uprave kao što je novi mul u Makarskoj, gradnja nove luke za otoke Veli i Mali Drvenik na području Trogir-Soline, unapređenjem spremnosti Supetra za prihvat prave „invazije“ turista, brodova i putnika uopće na „navigacijskom mostu“ Split – Supetar.

     I drugi punktovi za transfer vriju ovog ljeta, na primjer ne samo u Makarskoj do koje se stiže i kroz tunel s autoceste, nego i u Drveniku gdje konvoji ljubitelja Srednje Dalmacije prelaze na Hvar u mjestu Sućuraj. Pravo opsadno stanje, trajekti ne voze više po voznom redu nego prema potrebi, tako da se tamo odvija već i neka vrst happeninga u kolonama automobila, ljudi se čekajući usput i kupaju i „marendaju“, sve im je na usluzi, pa i već popularne dvije „vodičice“ na toj sceni u trajektnoj luci Sućuraj, Divna i Ivanka.

     Trogir je u iščekivanju novih realizacija projekata Lučke uprave, a i drugih jer i tamo se odvija jedan nesvakidašnji transfer ulaza u Trogir i na cesti, i na moru preko kojega se gradi i most za Čiovo. U svakom slučaju Srednja Dalmacija u šali jedva čeka zimu da predahne a Lučka uprava da može nastaviti izgradnju i realizaciju svojih projekata za što veću sigurnost i bolje uvjete plovidbe.

     Najprivlačnija u svemu tome je zima kao – kako se to privrednički kaže – „neistraženi resurs“ i unutrašnja rezerva, jer iz ljeta u ljeto i sami turisti uočavaju Srednju Dalmaciju sve više kao destinaciju i za zimski odmor i provod. Evo jednog od perspektivnih dvojaca sposobnih da povedu nepregledne kolone njihovih apologeta i epigona, turstičkih sljedbenika jer jedan je svjetski poznati alpinist Stipe Božić a drugi je Leo Lemešić, oplovio cijeli svijet i nikad mu avanture nije dosta. Fotografija je iz Starog Grada gdje su se zatekli na blagdan sv. Roka, a osim toga je Božić planinarski vezan s poteštatom Vinkom Maroevićem, a Lemešić s Paizom po koljenu...

  • SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU
  • SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU
  • SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU
  • SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU
  • SREDNJA DALMACIJA JEDVA ČEKA ZIMU
DANI U VALI STAROG GRADA ZA 2400. ROĐENDAN

DANI U VALI STAROG GRADA ZA 2400. ROĐENDAN

 

               U godini velike proslave 2400 godina postojanja Starog Grada na otoku Hvaru kao jednog od dva (Issa, Vis na otoku Visu) najstarija grada Hrvatske, u rujnu Starograđani priređuju festival mora pod nazivom „Dani u vali“. Nekidan je utvrđen i definitivni program fešte na sastanku Odbora maritimnog festivala Dani u vali kod gradonačelnika Starog Grada Vinka Maroevića.

             „Dani u vali“ je festival ne samo starih nego brodova svake vrsti koja potvrđuje maritimnu kulturnu baštinu Hrvatske i veliku pomorsku tradiciju Starog Grada na Hvaru. Festival ide u red poznatih maritimnih priredbi i okupljanja istinskih zaljubljenika u brodove, more i brodograditeljstvo. A 2400 godina stari grad, Stari Grad na Hvaru, nikad ne bi ni postao da nije bilo broda kojim su doplovili njegovi osnivači iz daleke Grčke i da nije bilo luke, prirodnog golemog starogradskog zaljeva koji se i u to doba nudio pomorcu svojom sigurnošću i dubokim zaklonom u vali dugoj blizu pet milja.

          Stari je Grad idealno smješten za pokušaj organiziranja i ustanovljavanja jednog festivala mora po uzoru na svjetske spektakle u Brestu i Morbihanu gdje su zadnjih godina pozivani predstavnici hrvatske maritimne kulture počevši od glasovite falkuše.

          Ovogodišnji prvi „Dani u vali“ počet će slavljenjem 2400. rođendana Starog Grada već 6. rujna, otvaranjem izložbe Jagode Buić, a sutradan slijedi znanstveni skup „Faros i Starogradsko polje“ koje je pod zaštitom UNESCO-a i sudjelovat će mnogi znanstvenici iz inozemstva. U nizu događanja tog tjedna do 11. rujna pozornost će sigurno privući i izložba „Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan“, a otvaranje Međunarodnog festivala „Dani u Vali – Stari Grad 2016“ , sa svečanom povorkom predviđeno je za petak 9. rujna.

        Glavni događaj svakako će biti na moru kao „Dani otvorenih paluba“,  druženje gostiju s posadama tradicionalnih brodova, zatim između deset i jedanaest navečer „Ples jedara i svjetla“, noćna parada tradicionalnih brodova.

          U subotu je regata tradicionalnih jedrilica „Dani u Vali“ (starogradski zaljev), te završna parada tradicionalnih brodova sa startom na ulazu u Valu.

 

  • DANI U VALI STAROG GRADA ZA 2400. ROĐENDAN
  • DANI U VALI STAROG GRADA ZA 2400. ROĐENDAN
  • DANI U VALI STAROG GRADA ZA 2400. ROĐENDAN
  • DANI U VALI STAROG GRADA ZA 2400. ROĐENDAN
NOGOMET PA OLIMPIJADA

NOGOMET PA OLIMPIJADA

     Lučki vjesnik/Port News i ove godine će na web stranici Lučke uprave županije Splitsko-dalmatinske objaviti zanimljive priloge sportske tematike kako je to uradio i prije dvije godine, u ljeto 2014 kad se u Brazilu održalo Svjetsko prvenstvo u nogometu. Sada 2016. Je vrijeme olimpijskih igara, ponovno u Brazilu. Ali zasad su u prvom planu najbolji hrvatski nogometaši koji će nastupiti na Europskom prvenstvu u nogometu 2016. u Francuskoj.

      Naravno da je to vrijeme za podsjećanje na najveći uspjeh u povijesti hrvatskog nogometa, na osvojenu broncu, treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998. Godine također u Francuskoj. Bilo je to slavno doba Ćirinih Vatrenih. A sad se mnogi upuštaju u usporedbe Ćirine i Čačićeve generacije. Aktualni izbornik Hrvatske Ante Čačić pravi je profesionalac i možda mu je najsnažnija karakteristika upravo to što čovjek radi a ne vodi računa o tome hoće li u javnosti ostaviti dojam neke osobite karizmatične ličnosti.

      Čačić najavljuje ambicioznu Hrvatsku koja će učiniti sve da u Francuskoj gdje je cijenjena i upamćena po Ćirinoj bronci – ostavi odgovarajući dojam, a za to postoje realne pretpostavke jer evo ni posljednje pripreme Čačićeve selekcije ne mogu se do kraja temeljito obaviti budući Hrvatska ima takve zvijezde da su mnogi morali igrati za svoje velike klubove sve do nekidan.

     To su Luka Modrić, Mateo Kovačić, Mario Mandžukić, Darijo Srna i Ivan Rakitić. Čačić je poručio kako je njegov tim pripremljen na kašnjenje ove petorice na pripreme:

     "I po tome se vidi kakav potencijal i ugled ima Hrvatska, pa ako se treba malo i našaliti i reći da smo toliko jaki da pripreme možemo održati i bez naših zvijezda čekajući ih do posljednjeg časa...Hrvatska reprezentacija je više od nogometa, ona je sve ovo vrijeme jedan od najvažnijih i najvećih simbola patriotizma", poručio je Čačić.

        Njemačka se smatra najvećim favoritom, zatim Španjolska kao prvak Europe, pa domaćin Francuska i Belgija kao nešto novo. U svojoj grupi Hrvatska starta s Turskom, 12. lipnja, zatim je na redu Češka 17. lipnja, pa Španjolska 21. lipnja, što nije baš lak ritam, ali su uzbuđenja zajamčena. Bit će to i jedna od značajnih atrakcija u pedesetak gradića i luka Srednje Dalmacije jer će s podjednakom žestinom preko tv-scena razne vrsti prvenstvo Europe u nogometu pratiti i mještani i njihovi gosti, skiperi, nautičari, turisti i uopće putnici pomorskih puteva na području županije Splitsko-dalmatinske, na Visu, Hvaru, Braču, Šolti, Velom i Malom Drveniku, te u nizu malih dalmatinskih gradića na obali.

       Kao i prije dvije godine za vrijeme Svjetskog prvenstva u Brazilu Lučki vjesnik/Port News imat će poseban sportski prilog pa će i ovog ljeta prigodno promijeniti ime u Sport News. Jer čim završi Europsko prvenstvo u nogometu 10. srpnja, kreće još veća sportska fešta u Brazilu na Olimpijskim igrama, a zna se da hrvatski sport ima svojih medaljonoša na svim sportskim terenima. Dovoljno je sjetiti se niza splitskih olimpijaca kojima je na Zapadnoj obali u Splitu posvećen poseban prostor s imenima svih svjetski poznatih sportaša a Splićana poput Đurđice Bjedov, Gorana Ivaniševića, Tonija Kukoča, Ivana Balića, Blanke Vlašić i bezbroj drugih. 

 

  • NOGOMET PA OLIMPIJADA
  • NOGOMET PA OLIMPIJADA
  • NOGOMET PA OLIMPIJADA
  • NOGOMET PA OLIMPIJADA
HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!

HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!

        U Brazilu ovog ljeta olimpijskoj Hrvatskoj bit će 117 godina tek. Jer je prvi Hrvat koji je nastupio i osvojio medalju na olimpijskim igrama – izveo taj povijesni «ubod» točno 1900. godine. A u Brazilu 2016. ulazimo s olimpijskim stilom u 117. godinu nakon toga. «Ubod» je to Milana Neralića, koji je kao učitelj mačevanja i vrsni sportaš, 1900. godine na Igrama nastupio za Austriju i osvojio brončanu medalju u mačevanju natječući se među profesionalnim majstorima. Niti jedan Hrvat se nije okitio olimpijskim odličjem poslije Neralića sve do 1848. godine i olimpijskih igara u Londonu. A Neralić je osvojio broncu već na drugoj olimpijadi u povijesti Igara nakon početnih, po Coubertinu obnovljenih, održanih 1896. u Ateni

       Pretpostavlja se da su i zadarski sportaši među prvim hrvatskim olimpijskim medaljonošama, jer su prevladavali u sastavu talijanskog veslačkog osmerca koji je osvojio brončanu medalju na Igrama 1924. godine, također u Coubertinovu Parizu. Nije slučajno da se na toj istoj olimpijadi pojavljuju i prvi Splićani, nogometaš Janko Rodin i vaterpolista Ante Roje, iz splitskog Hajduka i Jadrana, čime otpočinje golema epopeja o «Svim splitskim olimpijcima» koji su se naosvajali toliko olimpijskih odličja (primiču se stotki) da su nekako već kao zlato, srebro i bronca (a figurativno može i trn) u oku Svijeta, jer su i ovom reporteru na Igrama u Ateni 2004. ciljano postavili tematsko a pomalo i mitsko pitanje:

        O čemu je riječ, u čemu je tajna, Split je možda prvi svjetski grad s toliko osvojenih olimpijskih medalja, pa je li to neko osobito nalazište, izvorište, Eldorado, ili je to moguće jedna temeljita sportska Sorbona odakle je i Coubertin startao.

        Split sa svojim gravitirajućim područjem Srednje Dalmacije naglašeno zapažen zadnje vrijeme i u oku turističkoga Svijeta, planetarno odzvanja kao olimpijski osvajač čemu svjedoče imena, samo neka od njih izabrana, redom po godinama, od 1948.:

         Vukas, Beara, Matošić, Broketa (srebro 1948, nogomet), Šegvić, Trojanović, Bonačić, Valenta (zlato 1952, veslanje), Bjedov (zlato i srebro 1968, plivanje), Jerkov (zlato 1980, košarka), Bebić (zlato 1984, vaterpolo), Lušić (zlato 1984. i 1988, vaterpolo), Bezmalinović, Posinković (zlato 1988, vaterpolo), Kukoč, Rađa, Perasović, Tabak, Naglić (srebro 1992, košarka), Ivanišević (dvije bronce 1992, tenis), Pešalov (zlato 2000, dizanje utega), Siniša i Nikša Skelin (srebro 2000. i 2004, veslanje), Balić, Metličić, Vuković (zlato 2004, rukomet), Draganja (srebro 2004, plivanje), Vlašić (srebro 2008, atletika), Zaninović (bronca 2012, taekvondo), Pavić (zlato 2012, vaterpolo)…

 

           Teško je uspostaviti kriterije i izabrati, ali strancima koji uplovljavaju ljeti u porte naše Srednje Dalmacije to je puno lakše, njima je lako poznavati ovdašnje svjetske brendove sa šetališta na Zapadnoj obali u Splitu kao u Hollywoodu hodajući po olimpijskim medaljama ranga Goran Ivanišević (tenis), Toni Kukoč i Dino Rađa (košarka), Milivoj Bebić, Denis Lučić i Mislav Bezmalinović (vaterpolo), Blanka Vlašić (atletika), braća Skelin i Boraska (veslanje), Ivano Balić (rukomet), Zaninović (teakvondo), itd.

            U nastavcima ususret olimpijadi u Brazilu ovog ljeta u kolovozu objavit ćemo na ovim stranicama priče o splitskom sportskom koljenu po kojem se medalje na olimpijadama osvajaju na sve strane, u svakome sportu. U prvom idućem nastavku te serije objavljujemo autorski report s prve olimpijade na kojoj je nastupila samostalna Hrvatska 1992. godine u Barceloni. Sjećanje je autorsko, pod nazivom «Debitiramo Hrvatska i ja», onako kako se i dogodilo 1992. kad je Slobodna Dalmacija bila jedan od rijetkih medijskih predstavnika Hrvatske u Barceloni, a s reportima se javljao Mario Garber, iz vremena kad je Hrvatska tek priznata i kad je oduševila svijet sa dvije spektakularne utakmice protiv dream teama američke košarke, u dvoboju divova počevši od naših Dražena Petrovića, Tonija Kukoča i drugih, te Amera ranga Michael Jordan ili Charles Barkley…

              

  • HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!
  • HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!
  • HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!
  • HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!
  • HRVATSKOJ OLIMPIJSKA 117. TEK!
DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI

DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI

     Dobro jutro, dobro more, dobri judi...Rekli bi i Ban i Gibonni (ja ustajem, nebesima zahvaljujem, noćas vaša ljubav sa mnom putuje, šta bi reka Gibonni ili šta bi reka Ban: i pozvat ću upomoć vjetrove nove, i nebo će munjama parati noć, al' ja sam od onih što vječito plove, i tamo gdje želim, ja ću tamo i doć!), a rekao bi i svaki pomorac, korisnik pomorskih plovnih puteva, lanterni, zvijezda, esperanci i općenito filozofije sidra odakle počinje sve. Jedino jače od sidra jest – luka.

ZA LITO 2016.

     I zato šetamo otocima i obalom područja Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, dakle Srednje Dalmacije. Mjesec je darivanja, ali i prosinac, a nitko ne prosi... Duziiina! Za kraj godine. Vrijeme za zaključke, ali i za najbolje želje, doba posljednjeg zalaska sunca u godini i prve zore u Novoj, svakako znači stađun za nadat se sve boljem, za gradit planove i pretpostavke o toj budućnosti, idućoj godini...

      Županijska lučka uprava misleći i prateći pomorsku ideju sidra koje jamči kretanje, sigurnost plovidbu i napredovanje od samog početka a to je moguće jedino s početkom u luci – gradi žureći kroz zimski period da uhvati dobar vitar za iduće Lito 2016.

      Makarska dovršava svoj novi lukobran za što mirniju sutrašnjicu, Trogir je uz pomoć Pomgrada počeo nasipati na području Solina da bi izgradio novu luku za vezu, trajekte koji ga povezuju i upućuju na  Veli i Mali Drvenik, Stari Grad se kompletira kao univerzalno otočko mjesto na Hvaru koje će doslovno bit spremno za prihvatit cimu od kruzera pa sve do malih mještanskih brodica koje Paizu neće oduzet ni izbrisat povijest, kulturu, tradiciju, maritimni. Identitet.

PAIZ ZA SVAKU BARKU

      Jer je Stari Grad upravo pravi simbol i sublimat svih pomorskih priča, povijesti kulture broda i fenomena luke kao civilizacijskog dobra za čovjeka i more. Stari Grad kao pojam hrvatske starosti i povijesti utemeljen je upravo zbog broda. Onog prvog koji je prije 2400 godina doplovio iz povijesti Grčke, počevši od Pharosa. Da nisu ti prvi nautičari prepoznali duboki zaljev, ne bi bilo ničeg (ali suđeno je bilo po prirodi da to netko mora prepoznati).

      Danas Stari Grad ima to staro malo umjetnički raspoloženo, poljoprivredno, ili zemljoradničko, težačko i ribarsko misto, pa redom kako je zamišljeno tu u modernom Paizu, kad se sve planirano izgradi,  pristaje kruzer, zatim trajekt, onda malo dalje najduža otočka riva za nautičare, te u dnu luke i na drugoj strani uvale prema sv Jerolimu gdje je i prastari škver – niz vezova i za male brodice, za domaće stanovništvo.

KOMIŠKE VATRE

      U novim projektima Lučke uprave su i Vis, Kut, Bol, Supetar na Braču, Rogač na Šolti, Krilo Jesenice i Omiš na obali, nema kraja jačanju kapaciteta Srednje Dalmacije. Dobro se toga prisjetiti u dane kad se za blagdan Svetoga Nikole podsjećamo svih pomoraca, dobrih ljudi na moru, tradicija i kulture hrvatske brodograditeljske, maritimne baštine...

      Komiža je svake godine središte tog posvećenja – zapalit ću sviću svetome Niki – svakome pomorcu i brodu počevši još tamo od falkuše kojom je i moderna Hrvatska oplovila svijet.        

 

 

  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI
  • DOBRO JUTRO, DOBRO MORE, DOBRI LJUDI